Održana javna debata: "Kreativna Europa: šanse ili izgubljene prilike za kulturu u BiH"

Održana javna debata: "Kreativna Europa: šanse ili izgubljene prilike za kulturu u BiH"

30.03.2015 - 11:21

U organizaciji Udruženja Akcija i inicijative KULTURA 2020 27. 3. 2015. godine u Muzeju Ars Aevi održana je javna debata Kreativna Europa: šanse ili izgubljene prilike za kulturu u BiH.

Iako je u julu 2014. BiH potpisala sporazum sa EU o pristupanju programu Kreativna Europa i obavezala se plaćati učešće za ovaj program u iznosu od 205.000 eura godišnje, ipak postoji opasnost da naša zemlja ne iskoristi puni potencijal programa Kreativna Europa koji za period 2014.–2020. raspolaže sa budžetom od 1.46 milijardi eura namijenjenim sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i audiovizuelne djelatnosti. 

“Da bi se kulturni i audiovizuelni sektor podržao u procesu apliciranja na ove fondove, svaka zemlja članica programa dužna je uspostaviti Desk za Kreativnu Europu. Značaj Deska je u tome da njegove aktivnosti omogućavaju kontinuiranu profesionalnu podršku zainteresovanima za apliciranje na program Kreativna Europa, a ta podrška je ključna za uspjeh naših aplikacija i za povlačenje fondova EU u kulturne projekte naše zemlje”, rekla je Aida Kalender iz Udruženja Akcija. “Mi do danas nemamo funkcionalan Desk, a također je vrlo upitno kako će on funkcionirati u kontekstu naše kompleksne administracije.”

Na početku debate predstavljen je model Deska koji funkcionira u Sloveniji i kakav bi se mogao prenijeti u BiH. Predstavnice Deska Kreativne Europe iz Slovenije Sabina Briški i Mateja Lazar (MOTOVILA) objasnile su da u Sloveniji Desk vodi neovisna organizacija MOTOVILA. Ova organizacija je posao dobila putem javnog natječaja koji je objavila sama država.  “Na natječaj su se mogle prijaviti i državne i privatne organizacije, a ključni kriterij za izbor bili su iskustvo i reference osoblja.” 

Koliki je potencijal  učešća u europskim programima za kulturu  potvrđuje nam i slovenačko iskustvo kroz višestruko povlačenje finansijskih sredstava iz fondova za kulturu i audiovizuelni sektor.  U periodu od 2002. do 2013. godine 164 slovenačke organizacije su preko ovog programa povukle više od 18 miliona eura.

Hrvatska je kroz prethodni program u periodu 2007.–2013. uspješno dobila sufinansiranje projekata u vrijednosti od 4.6 miliona eura. Govoreći o trenutnom ustrojstvu Deska i njegovom značaju, Mladen Špehar iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske istakao je: “Naš Desk se nalazi pri Ministarstvu kulture što nam omogućava bolji pregled projekata i olakšava proces sufinanciranja. Desk trenutno zapošljava dvije osobe i smatramo da je to optimalno.” Ovakav model olakšava rad i državi budući da je 50 % sredstava za funkcioniranje Deska osigurano kroz evropske fondove. 

Edin Veladžić iz Ministarstva civilnih poslova BiH rekao je da Bosna i Hercegovina trenutno nema Desk za program Kreativna Evropa, ali da takvo što nije postojalo ni u prethodnom programu u koji je BiH svakako ušla kasno. Veladžić takvo što objašnjava i angažiranjem državnih službenika da pored osnovnog posla rukovode i međunarodnim programima. Prethodno iskustvo je pokazalo da takva praksa nije bila dostatna i da je za operativan i funkcionalan Desk nužno uposliti najmanje 2 nova radnika sa odličnim poznavanjem engleskog jezika i razumijevanjem programa i procesa apliciranja.  Veladžić je predstavio dosadašnje aktivnosti na ovom polju, uključujući organizaciju info dana o programu. “No, ovo je samo jedan segment djelovanja, za ozbiljnije učešće u programu potrebno je mnogo više”, rekao je Veladžić.  

Kulturni i audiovizuelni sektor u BiH je potvrdio da ima kapacitet za realizaciju međunarodnih projekata, ono što je sada najvažnije je da im se obezbijedi efikasna podrška da bi na najbolji način aplicirali i osigurali finansiranje iz programa Kreativna Europa. Producentica Amra Bakšić Čamo podijelila je iskustvo apliciranja za ovaj fond u prethodnom programu 2007.–2013. “Mi smo bili žrtve nepostojanja Deska što se vidi u  jednom primjeru apliciranja za novac. Zbog jednog nerazjašnjenog dijela aplikacije, bili smo prisiljeni da direktno komuniciramo sa Briselom. Ne bismo se našli u ovoj situaciji da je taj Desk postojao.”

Bakšić Čamo je naglasila da se ovdje ne radi isključivo o producentskim kućama, koje većinom uspješno posluju, već da je bitno širiti prilike pristupa fondovima i za druge.  “Treba podsticati razvoj sektora, zato i postoji Kreativna Evropa”, zaključila je Bakšić Čamo.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da je efikasnom organizacijom svih aspekata učešća u programu Kreativna Europa moguće povući i do deset puta više sredstava nego što država plaća kroz ulaznu kartu, stoga bi BiH morala misliti o ovome. Ali, što je još važnije, BiH mora učiniti sve da omogući kulturnom sektoru rast i razvoj te po svaku cijenu izbjeći da zbog politizacije sektor kulture, koji ima ogroman kapacitet i uspjehe iza sebe, trpi posljedice. Zato se Desk programa Kreativna Europa mora uspostaviti u najkraćem roku, na transparentan i efikasan način, prije nego što ovo postane još jedna propuštena prilika. 

Ovo su zaključci debate Kreativna Europa: šanse ili izgubljene prilike za kulturu u BiH na osnovu kojih će Kultura 2020 zahtijevati od političkih vlasti uspostavu funkcionalnog i operativnog Deska za Kreativnu Europu u BiH.