Budući EPK kandidati iz BiH: Razvoj kulturnog sektora važniji od titule

Budući EPK kandidati iz BiH: Razvoj kulturnog sektora važniji od titule

10.10.2017 - 16:39

Mostar i Banja Luka ulaze u projekt Evropska prijestonica kulture prvenstveno da bi revitalizirali svoje kulturne scene i pomoću kulture preispitali i redefinirali svoj identitet – svojevrsni je sažetak panela o najavljenim kandidaturama ova dva grada za titulu EPK 2024. 

SARAJEVO, 9. 10. 2017 – Na panelu u Umjetničkoj galeriji BiH, predstavnici Banja Luke i Mostara govorili su o motivima koji su potaknuli ove gradove da se odluče na kandidaturu za titulu Evropske prijestonice kulture 2024. godine, kao i o dosad poduzetim koracima u njezinoj pripremi.

Marko Bilbija, šef tima EPK Banja Luka 2024, istaknuo je da je Banja Luka već odmakla u najvažnijem segmentu pripreme kandidature: izradi kulturne strategije na nivou grada. Iako se naslanja na sličan dokument koji je ove godine obnovljen na nivou Republike Srpske, kulturna strategija Banja Luke se temelji na detaljnom istraživanju kroz koje nisu samo prikupljeni podaci o kulturnom sektoru gradu na Vrbasu, nego su i kulturni radnici o informirani o programu EPK. „Pritom je veoma važno objasniti ne samo šta EPK jeste, nego i šta EPK nije, da bismo otklonili nesporazume i nerealna očekivanja“, istaknuo je Bilbija. Članica tima Dijana Grbić istaknula je da je poticaj za kandidaturu došao od strane gradske uprave, shodno strateškom opredjeljenju za kulturu kao sektor čiji potencijali prethodno nisu bili dovoljno prepoznati i priznati. Banjalučki tim je govorio i o razvoju kontakta s drugim gradovima nosiocima titule, kroz programe edukacije, kao i kroz i međunarodnu najavu buduće kandidature.

Inga Dragoje–Mikulić, prva osoba mostarskog inicijativnog tima i šefica Službe za kulturu u gradskoj upravi, govorila je o mostarskim specifičnostima. Među njima je kao primarnu istaknula neophodnost političkog konsezusa o podršci kandidaturi. Srećom, sve mostarske političke stranke odlučile su podržati projekt, koga je prethodno plebiscitarno podržao i mostarski kulturni sektor. Član mostarskog tima Mustafa Alendar istaknuo je da je inicijativa već imala pozitivan efekat, jer je u kulturnu scenu ubrizgala novu energiju i obnovila veze između kulturnjaka i gradske administracije: „Kao da osnivamo rock'n'roll bend!“ Mirko Božić, pisac i direktor festivala Poligon, smatra da će najveći izazov biti redefinirati Mostar kao grad koji se ne svodi sna standardni turistički krajolik. „Moramo pogledati što se krije s onu stranu 'razglednice', moramo vidjeti kako izgleda Mostar iza kulisa“, kazao je, ilustrirajući to prizorima onih mostarskih kvartova u koje turisti nikad ne dolaze.

I pored neizbježnih razlika u kandidaturama, oba tima su istaknula da je sama titula takoreći sekundarna u odnosu na razvoj kulturnog sektora, kroz dugoročni strateški pristup. On treba obuhvatiti što širi krug gradskog stanovištva, koji ne predstavlja samo potencijalnu publik, nego i stvaraoce kulturnih sadržaja.

Članovi oba tima dijele i želju da njihove kandidature dobiju podršku i sa viših administrativno-političkih nivoa u zemlji. Nebojša Jovanović, moderator panela, sugerirao je da bi gradonačelnici Mostara i Banja Luke mogli zajednički nastupiti prema Ministarstvu civilnih poslova BiH, kao i entitetskim resornim ministarstvima, tražeći konkretnu podršku za gradove kandidate. 

Poziv za EPK 2024., koji bi trebao biti objavljen do kraja oktobra, može poslužiti kao dobar povod za taj koordinirani potez gradova koji će, paradoksalno, biti i suparnici u projektu EPK, ali i saveznici u redefiniranju kulturnih politika u BiH.