Akcija "Ja sam Muzej"

Aktuelno

Akcija "Ja sam Muzej"

21.10.2015 - 11:48
Kategorija: 
Mreže

Udruženje AKCIJA Sarajevo tokom augusta i septembra pokrenulo je građansku akciju solidarnosti „Ja sam Muzej“, kojom se bosanskohercegovačka i međunarodna javnost podsjetila na činjenicu da je najveća i najznačajnija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini zatvorena skoro tri godine zbog neriješenog pravno-finansijskog statusa. 

O AKCIJI

Nerijetko smo u javnosti mogli čuti optužbe i komentare o nemarnim i neodgovornim radnicima Muzeja, te o menadžmentu nesposobnom za upravljanje institucijom, čime su se ignorisali pravi uzroci problema – neriješen pravni i finansijski status, kao i nemar  odgovornih političkih elita za status Muzeja. 

Akcija „Ja sam Muzej“ bila je usmjerena na promjenu javnog imidža Zemaljskog muzeja u medijima i javnosti kroz ukazivanje na tešku i neodrživu egzistencijalnu situaciju u kojoj se nalaze zaposlenici Muzeja te se kroz niz filantropskih, simboličnih i art akcija senzibilizirala javnost u BiH i šire o vrijednosti i multikulturalnom karakteru kolekcije koju Muzej čuva i, što je najvažnije, uspjelo se vratiti pitanje spašavanja Zemaljskog muzeja na dnevni red donosilaca političkih odluka. 

Akcija „Ja sam Muzej“ sastojala se iz art akcija – portreta i priča radnika i radnica Muzeja, te autorskih tekstova o muzeju istaknutih bh. i regionalnih književnika/ca i esejista/ca – i dežura za Muzej, u koje su se uključili svi relevantni društveni akteri, javne ličnosti i građani/ke, šaljući poruku  o hitnosti  rješavanja statusa Zemaljskog muzeja.

Tokom više od 30 dana trajanja građanske akcije solidarnosti na simboličnim dežurstvima u Muzeju okupilo se oko 3000 građana/ki iz svih društvenih sfera koji su se na različite načine solidarizirali sa radnicima/a Zemaljskog muzeja. 

Akcija je uspješno okončana 15. septembra kada je potpisan sporazum kojim se Zemaljski muzej BiH nakon tri godine ponovno otvorio.

ČUVARI MUZEJA

Ko su ljudi koji svakodnevno dolaze u Muzej i čuvaju zajedničko kulturno blago? 

U nastojanju da odgovori na ovo pitanje, Ziyah Gafić od januara 2015. počinje dolaziti u Zemaljski muzej BiH i kreće portretirati radnike i radnice Muzeja. Istovremeno se snimaju audio intervjui s radnicima.

Svaki portret predstavlja jednog 'čuvara', jednu neispričanu priču o Muzeju, odgovornosti i ljubavi prema poslu i profesiji, nekadašnjim, ali i današnjim uslovima rada, borbi za preživljavanje te dvojbi između nade za bolje sutra i pomirenja sa nemogućnošću promjene stanja. 

   

Foto: Ziyah Gafić

Sveprisutni negativni javni diskurs  o Zemaljskom muzeju i uposlenicima ove ustanove, zahtijevao je da se ispriča jedna drukčija, intimna priča o Muzeju i ljudima koji ga čuvaju iako su zaboravljeni od svih.Koncept je idejno osmislila Aida Kalender, a fotodokumentirao Zijah Gafić, međunarodno priznati fotograf. Intervjue s radnicima je obavio tim AKCIJE. Cijeli proces izrade portreta radnika je trajao više od šest 

Izložba „Čuvari Muzeja“ je otvorena 27. jula 2015. u Zemaljskom muzeju BiH pred više od 500 ljudi. Izložbom se najavila velika građanska akcija pod nazivom „Ja sam Muzej“ u organizaciji Udruženja AKCIJA iz Sarajeva (akcija.org.ba). Prisutni su imali priliku pogledati izložbenu postavku sastavljenu od 38 portreta uposlenica i uposlenika Muzeja, pročitati njihove izjave te saznati jednu drukčiju, intimnu priču o Muzeju i ljudima koji ga čuvaju. Izložba je bila dijelom stalne postavke obilaska Muzeja na dežurstvima. 

Foto: Slaven Ištuk

DEŽURAM ZA MUZEJ

Središnji fokus akcije „Ja sam Muzej“ bio je usmjeren na akciju „Dežuram za Muzej“ tokom koje je okupljeno preko 3000 građanki i građana iz BiH, regije i svijeta. Dežurstva u Muzeju su aktivno trajala 30 dana. 

Poziv na dežurstva u Zemaljskom muzeju BiH bio je otvoren za sve zainteresirane građane/ke koji su se na ovaj simboličan način solidarizirali sa radnicima/ama u Muzeju. Pored kreiranih lista za dežurstva, ulaz je bio otvoren svim građanima/kama pa je broj ljudi koji su posjetili Muzej i dežurali u sklopu akcije „Ja sam Muzej“ kontinuirano rastao tokom trajanja akcije. 

Ovom akcijom okupljeni su glasovi podrške iz svih društvenih sfera: kulture, sporta, obrazovnih institucija, javnog i civilnog sektora, vjerskih zajednica, biznis sektora, međunarodne zajednice, diplomatskih predstavništava itd. 

Skoro sve ambasade u BiH su iskazale svoju podršku akciji „Ja sam Muzej“, kao i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, zatim Renzo Daviddi, Mary Ann Henessey i drugi predstavnici međunarodne zajednice. 

Renzo Daviddi

Dežurali su i kardinal Vinko Puljić i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, Jakob Finci i Eli Tauber, fra Nikica Vujica i dr. 

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović

Dežurali su kolektivi škola, studenti, akademski radnici, vrtići i igraonice (Nerzuk Ćurak, Zdravko Grebo, Alija Pirić, Adnan Jahić, Amila Ramović, mnoge osnovne škole Sarajeva, studenti arheologije, konzervacije, psihologije, stipendisti Fondacije Hastor, Evropsko udruženje studenata prava u Sarajevu, ERASMUS studenti Sarajeva, volonteri Crvenog križa FBiH itd.).

   

Volonteri Crvenog križa FBiH  i učenici O.Š. "Mula Mustafa Bašeskija" Sarajevo

Dežurali su kolektivi kompanija, banaka, fabrika, radnici i uprave (Dragan Kovačević, Džejna Bajramović, Uprava GRAWE osiguranja, kolektiv Pro Credit Banke, uprava BH Telecoma, radnici Sarajevske pivare, radnici Fabrike deterdženata DITA Tuzla i dr.).

Dežurali su kolektivi medijskih kuća, nevladinih organizacija (FACE TV, RADIO M, MEDIACENTAR, Analitika – Centar za društvena istraživanja itd.).

Kolektiv Mediacentra Sarajevo

Dežurali su kolektivi planinarskih društava (Planinarsko društvo Maglić Goražde, Volonteri i prijatelji Konjičke regije itd.).

Planinarsko društvo Maglić Goražde

Dežurali su umjetnici, muzičari, književnici, kulturnjaci svih profesija (Darko Rundek, Maya Sar, Danis Tanović, Dino Mustafić, Sanin Milavić, Selma Spahić, kolektiv MESS-a, Admir Glamočak, Enver Hadžiomerpsahić, Ivan Lovrenović, Zlatko Dizdarević  i mnogi drugi).

Darko Rundek

Dežurali su i sportski klubovi i sportisti (FK Sarajevo, Nenad Marković i dr.).

FK Sarajevo

Dežurali su i političari, ali kao građani BiH (Ivica Šarić, Gradimir Gojer, Jasmin Imamović, Dževad Bećirević i dr.).

Uključivanjem šire društvene zajednice, predstavnika/ica svih sfera, pokazalo se koliko je važna građanska solidarnost u kontekstu zagovaračkih procesa u javnopolitičkoj sferi te utjecanju na političke donosioce odluka da pitanje, poput pravno-finansijskog statusa Zemaljskog muzeja BiH, rješavaju prioritetno i sistemski. 

ART AKCIJE

Filmski program za Zemaljski muzej BiH 

U suradnji sa Pravo Ljudski Film Festivalom 6. augusta je realizirana projekcija dokumentarnog filma „Nacionalna galerija“. Pravo Ljudski Film Festival se na ovaj način solidarizirao sa akcijom „Ja sam Muzej“, a filmska projekcija je omogućena zahvaljajući tehničkoj podršci BLOW UP-a i DOC AND FILM INTERNATIONALA, koji je donirao besplatan prevod titlova za projekciju u Muzeju. 

Vizuali za Zemaljski muzej BiH

„Vizuali za Muzej“ je art akcija zajedničkog istupa grupe bosanskohercegovačkih umjetnika mlađe i srednje generacije, kreativaca (dizajnera, ilustratora, arhitekata) koji su serijom radova (ilustracijama i vizualima) simbolički podržali inicijativu „Ja sam Muzej“.

Također,  umjetnici su donirali autorska prava na njihovo korištenje radnicima Muzeja u svrhu izrade prigodnih razglednica, plakata, majica, šolja i ostalih materijala u formi suvenira i nakon isteka kampanje.  

Izložba je otvorena 18. augusta 2015. i sve vrijeme tokom trajanja akcije je bila dijelom stalne postavke obilaska Muzeja, uz izložbu „Čuvari Muzeja“. Grupu umjetnika/ca, čiji su radovi nastali u sklopu art akcije „Vizuali za Muzej“, čine Aleksandar Saša Škorić, Aleksandra Nina Knežević, Boris Stapić, Enis Čišić, Edin Durmišević, Emir Durmišević, Vanesa Prodanović, Rikardo Druškić, Edisa Čišić Boleken, Maida Hodžić, Mensur Demir, Sandin Međedović, Sabina Pezo, Zdravko Cvjetković

Priča za Zemaljski muzej BiH

„Priča za Muzej“  je akcija kojom su se pozvali književni autori/ce iz BiH i regiona da slanjem tekstova na izabranu temu o Muzeju i muzejima iskažu solidarnost sa radnicima Zemaljskog muzeja.  
Kakav je značaj muzeja u zajednicama na lokalnoj i nacionalnoj razini, kakvu ulogu imaju u obrazovanju i naučnom radu, šta nam muzeji znače lično, na šta nas sjećaju naše posjete ovoj i sličnim muzejskim institucijama, neke su od tema „Priča za Muzej“

Sve objavljene „Priče za Muzej“ poklon su književnika/ca BiH i regiona Zemaljskom muzeju. Sve pristigle tekstove je uređivao Nenad Veličković, a književnici/e čiji su tekstovi objavljeni tokom trajanja akcije „Ja sam Muzej“ su: Jasna Šamić, Dragoslav Dedović, Almir Alić, Lamija Begagić, Enes Kurtović, Selvedin Avdić, Boris Lalić, Marko Tomaš. 

Muzički program za Zemaljski BiH

Muzički program za Zemaljski muzej BiH je akcija kojom se iskazala solidarnost muzičara sa Zemaljskim muzejom BiH koncertnim performansima održanim u prostoru Muzeja tokom akcije "Ja sam Muzej". 

1. septembra 2015. u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH održan je koncert zatvaranja Sarajevo Chamber Music Festivala  (CEREMONIJA ZATVARANJA – KONCERTNI PERFORMANS – MLADI UMJETNICI SCMI ZA ZEMALJSKI MUZEJ), a okupio je preko 600 posjetitelja što je ovaj događaj učinilo jednim od najrecentnijih muzičkih događaja u posljednje vrijeme. 

Foto: Slaven Ištuk

4. septembra 2015. godine u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH održana je bh. premijera  koncerta „Sarajevska Hagada: Muzika knjige“ jedne od najboljih svjetskih harmonikašica, Merime Ključo. Radi se o multimedijalnom performansu u kojem pored Ključo učestvuje i pijanista Seth Knopp, i koji je inspirisan nevjerovatnim putem koji je prošla Hagada, opisanim u knjizi Geraldine Brooks „Ljudi knjige“. Koncertu je prisustvovalo preko 200 posjetitelja, građana/ki, diplomata, predstavnika vjerskih zajednica itd. 

Ulaz na oba koncerta je bio omogućen svim zainteresiranim posjetitetljima, uz prethodnu najavu (za koncert Merima Ključo), zbog kapaciteta sale i bezbjedonosnih razloga. 

UKLJUČI SE  - PRIJATELJI MUZEJA

Na osnovu kreirane liste potrebnih predmeta / uređaja u Zemaljskom muzeju, pozvane su kompanije, ali i građani/ke, da  doniraju potrebne stvari za Muzej. 

Lista prijatelja Muzeja:
Kompanije i udruženja koji su donirali određenu opremu za Muzej i omogućili logističku ili neki vid druge pomoći tokom trajanja akcije „Ja sam Muzej, također medijsku i marketinšku podršku akcije „Ja sam Muzej“ i sl. 

Produkt sponzori:
Sarajevska pivara, Klas, Mrkva (cijeli mjesec), Amko komerc, Manuel, Podravka 

 

Sponzori rasvjete:
Farmaceutska kompanija Nobel

Doniranje kompanija i pojedinaca:
Sanin Milavić i Lun, Aida Mia Alić, Božo Vrećo, Uzeir Pušina u ime kćerke Vesne, Uposlenici firme Alem Sistem, Lexmark, Sarajevski otvoreni centar, International Burch University, Delegacija EU u BiH, KPMG, BLOW UP.

 

 

Uzeir Pušina

Firma Grakop je donirala donaciju u vrijednosti 5000 KM, a BH Telecom investiciju bežičnog pokrivanja internetom kompleksa Zemaljskog muzeja u vrijednosti od  30.000 KM. 

Kolektiv BH Telecoma

MEDIJSKA PLATFORMA

Kroz kampanju „Ja sam Muzej“, kreiran je web sajt jasam.zemaljskimuzej.ba na kojem je svakodnevno produciran vlastiti medijski sadržaj za akciju „Ja sam Muzej“, a sav medijski sadržaj je komuniciran kroz povezane društvene mreže Facebook,  Twitter i Instagram na kojima je zabilježeno preko 50.000 posjeta za nešto više od mjesec dana. 

Web sajtom su svakodnevno najavljivanje dežure, saopćenja o aktivnostima u sklopu akcije „Ja sam Muzej“, komuniciran poziv za akciju „Uključi se“ (spisak neophodnih predmeta za doniranje Muzeju), a uspostavljen je i produkcijski video tim koji je svakodnevno snimao video izjave, montirao i postavljao na YouTube kanal Ja sam Muzej (preko 100 snimljenih video izjava). Sve video izjave su prenesene i na web sajt, a izabrane video izjave su u transkriptu objavljene u dnevnoj novini Oslobođenje. 

Treba istaći da je Facebook stranica JasamMuzej za samo nekoliko dana dosegla 3000 lajkova, a po okončanju akcije preko 5000 lajkova i preko 50.000 posjeta stranice. Time su i društveni mediji prepoznati kao izuzetno bitan alat u komuniciranju željene poruke i okupljanju šireg fronta podrške akciji „Ja sam Muzej“, što je, nesumnjivo, i rezultiralo izuzetno pozitivnim reakcijama podrške svih građana i građanki BiH i najavljenim otvaranjem Zemaljskog muzeja 15. septembra 2015. godine. 

Medijsko izvještavanje

Akcijom „Ja sam Muzej“ za samo mjesec i po dana postignuta je promjena medijske slike o Zemaljskom muzeju BiH i radnicima/ama Muzeja, čemu svjedoče svakodnevni prilozi iz štampanih i elektronskih medija. Svakodnevno je o akciji objavljeno u prosjeku 3-5 članaka u štampanim medijima, te veći broj objava na web-u i elektronskim medijima.

Akciju su svakodnevno pratili svi relevantni mediji iz BiH i regiona: Oslobođenje, Dnevni avaz, Dnevni list, Večernji list, Nezavisne novine, Glas Srpske, Slobodna Bosna, Dani, Gracija, Novo vrijeme, Stav, BHT 1, BH Radio 1, FTV, TV SA, HAYAT TV, N1, AL JAZEERA BALKANS, TV1, ALFA TV, Fena, Anadolija Agencija, KLIX, Faktor.ba, tačno.net itd. 

O akciji „Ja sam Muzej“ su pisali i mediji iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Turske, Švedske, Velike Britanije, Francuske, a vijest o ponovnom otvaranju Muzeja stigla je čak do Južnoafričke republike i Cape Times-a.

Tokom trajanja akcije zabilježeno je preko 420 objava, i u printanim i elektronskim medijima, čime je Zemaljski muzej BiH tokom trajanja akcije postao jedna od najrelevantnijih tema u svim domaćim medijima. 

REGIONALNA I MEĐUSEKTORSKA SOLIDARNOST

Kroz Deskove Kreativne Evrope Slovenije i Hrvatske upućena su pozivna pisma podrške akciji „Ja sam Muzej“ na preko 5.000 adresa kulturnih institucija i organizacija u obje zemlje, a izuzetna podrška je stigla iz muzejskih institucija Slovenije, koje su pisma podrške slale na e-mail adresu akcije Ja sam Muzej. Podršku su iskazale i kroz dežurstvo dvije muzeologinje iz Slovenije koje su tom prilikom uručile pisma podrške muzeja Slovenije. Podršku su dale i kolege muzeolozi iz Hrvatske i Srbije. 

Kroz akciju „Ja sam Muzej“ postignuta je i međusektorska suradnja na projektu Održivosti civilnog društva u BiH, pa je Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI) podržala zajedničke napore civilnog društva i vlasti na iznalaženju trajnog rješenja za finansiranje Zemaljskog muzeja kroz kreiranje dokumenta o javnoj potrošnji u kojem se vidi da u budžetu ima novca za finansiranje Muzeja. 

POLICY PREPORUKA ZA SISTEMSKO RJEŠAVANJE FINANSIRANJA ZEMALJSKOG MUZEJA BIH

Udruženje AKCIJA Sarajevo je kreiralo analizu sa preporukama za uspostavljanje modela sistemskog rješavanje finansiranja Zemaljskog muzeja BiH. Ova preporuka je prezentirana javnosti na konferenciji za medije 13. augusta i dostupna je na web stranici akcija.org.ba. 

Model finansiranja koji je predložila AKCIJA, usvojen je kroz sporazum kojim je otvoren Zemaljski muzej BiH, a potpisivanje je zvanično obavljeno 15. septembra 2015. godine. 
Analiza je dostupna na: http://www.akcija.org.ba/akcije/preporuke-za-pobolj%C5%A1anje-stanja-u-kojem-se-nalazi-zemaljski-muzej-bih

Otvaranje Zemaljskog muzeja BiH


Ova kampanja realizirala  se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koja je podržana od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), te također i Fonda Otvoreno društvo BiH.